Nedavno uvođenje stečaja u Jadransko brodogradilište uvod je u poklanjanje i gašenje jednog od najznačajnih preduzeća u zemlji, ocjena je prestavnice Mreže za afirmaciju nevladinog sektora Ines Mrdović.
– Na svim prethodnim tenderima za privatizaciju Brodogradilišta pojavljivale su se kompanije povezane sa kanadskim milijarderom Piterom Mankom, koje ne kriju da Brodogradilište žele da prilagode za remont jahti. Problem je što Mank želi Brodogradilište za sitne pare, oslobođeno velikog broja radnika i očišćeno od grita – rekla je ona na sjednici Komisije za kontrolu postupka privatizacije.
Mrdovićeva je podsjetila da je nakon poslednjeg propalog tendera za privatizaciju saopšteno da kupac umjesto akcija preduzeća hoće imovinu uz prenos koncesionih prava, a govorilo se o pet miliona eura, iako je imovina procijenjena na oko 30 miliona eura. Vlada je odmah zatim najavila stečaj, a u međuvremenu je, kako je podsjetila, poradila i na pravnom okviru, jer je utvrđen Zakon o stečaju sa famoznim članom koji omogućava da se imovina kompanije kroz stečaj proda znatno ispod stvarne vrijednosti. Ona je istakla da je u poslednjih šest godina negativnog poslovanja firme za autorske honorare i ugovore o djelu isplaćeno 1,4 miliona eura, za sponzorstva i različite pomoći blizu milion, a za naknade za tri dodatna člana odbora direktora oko 160 hiljada eura, dok je za kooperativu, odnosno dodatnu radnu snagu isplaćeno 19 miliona eura, što, kako je kazala, može da bude opravdano, a može da bude i dobar način za izvlačenje novca iz kompanije.
Da Vlada tu komapniju vodi prema Manku, smatra i nezavisni nezavisni poslanik Obrad Gojković, koji smatra da šteta za državu, ako se ne riješe problemi u Brodogradilištu, može da se mjeri milijardama eura. On je podsjetio da je SO Herceg Novi u dva navrata donijela zaključke koji podržavaju radnike i traže očuvanje preduzeća. Takođe, smatra da Vlada mora da se uključi, kao što je to uradila kada je Montenegroerlajnzu, koji posluje sa gubitkom, dala 1,6 miliona da kupi avion.
Predsjednik Komisije Janko Vučinić (DF) rekao je da bi bilo najbolje da se preduzeće privatizuje kroz kupovinu akcija, kao i da privatizacija kroz programirani stečaj ne postoji, već da se radi o rasprodaji države.
Predstavnik radnika Mladen Krivokapić kazao je da je stečaj u preduzeće uveden preko noći, te da je radnicima obećavano da će nakon stečaja nastaviti da rade.
– Prevareni smo i preko noći su nam ukinuta sva prava – rekao je on ističući da su zakazivani unosni poslovi, te da preduzeće može da radi.
Krivokapić je kazao i da radnici volonterski održavaju dva plutajuća doka i kisikanu, te da su nedavno preduprijedili ekološku katastrofu, tj. da se ne izlije više tona ulja u more.
Advokat radnika Aleksandar Kovačević rekao je da su radnicima uskraćena i vlasnička prava, jer su im akcije obezvrijeđene, nakon što je u Brodogradilište uveden stečaj na zahtjev Poreske uprave zbog duga od 6,5 miliona eura.
Stečajni upravnik Žarko Ostojić nije se odazvao pozivu komisije.
J.V.
Remont brodova bez perspektive
Izvršni direktor Brodogradilišta Petar Tušup kazao je da je u 2007. i 2008. godini preduzeće imalo rekordne prihode, ali da već naredne nastupa kriza i negativno poslovanje, od kada je i postalo izvjesno da je privatizacija neophodna.
Predsjednik Tenderske komisije Branko Vujović rekao je da su dugovi Brodogradilišta 16 miliona, od čega prema Vladi između pet i šest miliona. Takođe, kako je kazao, djelatnost remonta brodova nema perspektivu na duži rok, već je potreba razvijanje nautičkog turizma i remonta jahti i megajahti. Prema njegovim riječima, Vlada nema samo obaveze prema radnicima već i da sanira zagađeno zemljište na prostoru Brodogradilišta.
Prema riječima predstavnika Ministarstva saobraćaja Vladana Radonjića, to ministarstvo je preuzelo obavezu da radnicima isplati jednu platu, a stečajni upravnik je, po riječima Radonjića, za to obezbijedio sredstva. Resorno ministarstvo, kako je kazao, priprema nacrt koncesionog akta, koji će u narednih nekoliko dana biti dostupan javnosti.